Bezbednost dece na internetu pod ozbiljnom pretnjom: Gruming, ucene i deepfake sve prisutniji u Srbiji
Bezbednost dece na internetu postaje jedno od ključnih pitanja savremenog društva u Srbiji, dok stručnjaci upozoravaju na sve češće slučajeve gruminga, ucena intimnim fotografijama i zloupotrebe deepfake tehnologije, koje direktno ugrožavaju decu i adolescente.
Digitalno nasilje nad decom danas se više ne dešava sporadično, već poprima zabrinjavajuće razmere. Seksualno zlostavljanje u online prostoru prepoznato je kao jedan od najopasnijih oblika savremenog nasilja, a proces najčešće počinje kroz gruming, odnosno postepeno sticanje poverenja deteta putem interneta, uz manipulaciju i lažno predstavljanje.
Prema iskustvima stručnjaka koji se bave zaštitom dece, gruming retko počinje otvoreno. U većini slučajeva komunikacija deluje bezazleno – razgovori o interesovanjima, igrama ili svakodnevnim temama. Upravo zbog toga je bezbednost dece na internetu teško očuvati bez aktivnog učešća roditelja i staratelja, koji često nisu svesni rizika kojima su deca izložena.
Posebno zabrinjava porast tzv. sextortion pretnji, odnosno ucena intimnim fotografijama i snimcima. Deca se neretko povlače i ćute iz straha, srama ili bojazni da će biti okrivljena, što dodatno otežava pravovremenu reakciju. Ovaj problem dodatno komplikuje razvoj veštačke inteligencije, jer se deepfake tehnologija sve češće koristi za pravljenje lažnih kompromitujućih sadržaja na osnovu jedne fotografije ili kratkog audio zapisa.
Stručnjaci upozoravaju da je bezbednost dece na internetu ugrožena na svim platformama koje deca koriste. Ne postoji aplikacija koja je sama po sebi bezbedna. Društvene mreže poput Instagrama, TikToka i Snapchata, ali i platforme za online igre, mogu postati prostor za manipulaciju i zloupotrebu ukoliko roditelji nisu upoznati sa načinom njihovog funkcionisanja.
Poseban rizik predstavljaju virtuelni svetovi i online igre, gde se predatori često predstavljaju kao vršnjaci. Iako ove platforme deluju kao bezazlen i zabavan prostor, one mogu postati mesto gruminga i neprimerene komunikacije. Više o rastu digitalnih pretnji po decu možete pročitati u našem tekstu
👉 https://fondacijabezbednostdeceonline.com/2025/02/23/da-li-znate-da-je-sve-veci-porast-pretnji-usmerenih-ka-deci-u-digitalnom-okruzenju/
Stručnjaci naglašavaju da zabrane nisu dugoročno rešenje. Ključ zaštite leži u poverenju, razgovoru i edukaciji. Roditelji ne moraju kontrolisati svaki korak deteta na internetu, ali moraju imati osnovno razumevanje digitalnog sveta u kojem njihovo dete odrasta. Bezbednost dece na internetu ne može se graditi bez otvorene komunikacije i osećaja sigurnosti u porodici.
Uloga institucija takođe je od presudnog značaja. Prema preporukama Ministarstva unutrašnjih poslova, roditelji treba da razgovaraju sa decom o rizicima, da koriste roditeljske kontrole i da podstiču decu da se obrate odraslima ukoliko se osećaju ugroženo. Više o tome možete pročitati u tekstu
👉 https://fondacijabezbednostdeceonline.com/2024/08/25/osm-saveta-mup-a-za-sigurnost-dece-na-internetu-kako-zastititi-najmlade-u-digitalnom-svetu/
Najugroženija su deca kojoj nedostaje pažnja, emocionalna podrška i stabilnost. Predatori ne biraju žrtve po društvenom statusu, već prepoznaju ranjivost. Zato je važno učiti decu kako da prepoznaju rizičnu komunikaciju i kome da se obrate u slučaju problema.
Stručnjaci upozoravaju da će zloupotreba veštačke inteligencije i deepfake tehnologija tek doneti nove izazove. Pravovremeno prepoznavanje, reagovanje i prijavljivanje ključni su kako bi institucije mogle da deluju. Bez snažnih institucija, jasnih procedura i kontinuirane edukacije, bezbednost dece na internetu ostaje ozbiljno ugrožena.
Za dodatne informacije i međunarodne preporuke, roditelji se mogu informisati i putem relevantnih izvora poput UNICEF-a
👉 https://www.unicef.org/protection/child-online-safety
kao i kroz sadržaje Javnog servisa RTS koji redovno izveštava o digitalnom nasilju nad decom
👉 https://www.rts.rs/
